Syair Lagu Nias

|
Lö Usaisi
Afuriata me uwaö khömö ulau mofanö
Ufabu’u fahölu khömö lö niha bö’ö
He ara fabali ha sambalö ndra’o mangawuli,
Ha si’ai fa’urugi danö wekoli
No öalui zimöi salahi mbotogu nakhi
Uwai öbaloi gamabu’ulagu si no uzazi,
Reff:
Laua lö usaisi zo masi dödömö
U be’e saohagölö
So sa khögu dödö fatahisa khömö
Ha wa tenga böröta öwa’ö.

Sökhi
Sökhi zi hasamösa
Moroi na afökhödödögu
Wolaumökhögu
Si tebai aetu famatou,
Hezo wu’usa li mö
Me öwaö ya’o nösi dödöu
Te ha beweu zanguma’ö
Tenga si oroi dödö,
Reff:
Öfa fakhe zilalöita hasara dödö
Iwaöbakha tödögu tebai fabali ita
Hewa’ae adudu danö
Ubözi dödöme öwaöwehedemö
Wa no lasofu’öniha bö’ö.

Töla Nosu
Samösa lö simöi fangali
Sagötö ba wofanöu nakhi
Tenga tebai menaö u’alui zalahi
Ha börö wa’omasigu si tebai si tebai uröi,
Fuli’ö fuli’ö furi,
Ae rara dödögu soriri,
Hadia uwai mbotogu si lö tambali
Me ha yaugö khögu döla nosu si no ifili,
Reff: 
He angi fa’ema khönia wangorisi
Waö khönia wa hasambalö ubaloi
He nakhi no sa’ae ba ndröfi u’erai
Angawuli ubaloi’ö ba Gunungsitoli.

Uwalinga Fangifi
Uwalinga fangifi me ifa’ema khögu dowi towi
Sambalö nakhi ita fabali
Me so niha zimöi mame’e li soroi zefo nasi
Lö döfi tafakhai zinali wa’omasi
No öetuö lö khöu fangona li
Tödögu tolazi no olifuö mbu’usa li

No uwaö utörö li me fao ita wohene asi
Wa ya’o khi ha si manga gazi
Ero maökhö hatö fakuli awaitö wangalui
Öwaö tödöu nakhi lö fangandrauli furi
Sambalö tafalua mbu’usa li
Hana wa tobali dödöu akhigu si sökhi
Reff:
He bawa hagaini dödögu so gögömi
Akhigu si sökhi no fao ia ba ruru nangi
Lö fa’abölögu ba wogamö naha nia azuni
Me no tönu khögu ba wa’auri lö faomasi.

Yawasa Dödömö
Ha u rara dödö wo angeragö ya’ugö
Lö eluaha nia u ohe safökhö
Me amuatamö göi da’ö,
U tötöna atö so khömö wo angeragö
U tehe manö u bologö dödö
Me omasi’ögu ndra’ugö
Reff:
Yawasa ba dödömö na ö alimagösi ginötö
Ndrege hawa’ara ba u baloi manö
Lö u bagi dödögu ba lö u be’e ba niha bö’ö
Sa wa lö tebulö okhötamö manö.


Lö Fangali
Aetu heu dödögu kafutö dangagu
Mogihi moto’u mbörö mbugu
Me so zimöi mamatunö khögu
Ya’ugö khi öröiga fefu

Oi zara fa’alai dozi niha samaigi
Lö mu’ötö mbogi menewi
Me yaita fa dedema li
No örugi ödari-dari

Hana wa’alio ita si’ai fabali
Lö nini-nini awai zangifi
No öröi furi ama ina samaeri
Heza u’alui wangali akhi,
He lö möido u’obini  ba lö niha si fakhili, ya’e wa’asökhi
Oi zara la e’esi awöu ziso fasui, lö fangona li
Hadia langu wa’auri  si tebai te a’azökhi, wano ogömi,
He möi tou ndröfi, lö fangandrauli, awai no awai
He möi tou ndröfi, lö fangandrauli, awai no awai

Fa’omasi Ninagu
Hadia ube sulö wa’omasiu nagu
Hadia hadia ube’e khöu
Fa’amarase sino ötaögö nagu
Wondrorogöu ono sawuyu,
Ötaögö lö mörö he manuköu nagu
Na örongo wege-egegu
Ölu’i ösakhe heza möi’ö nagu
Öfondri öfonukha öfaenu

Hiza me no ebua ndrao nagu
Oya gamuatagu zilö faudu
Lö u’o’ö hadia niwaömö khögu
Oroisa mö oi lö ba dödögu

Irugi inötö wofanögu nagu
Usawa nahia ni teheu khögu
Ba agandrö-ngandrö salahigu nagu
Enaö mofozu wongambatögu.

No Olifu’ö Zazimö
Ero na tohare wa’ogömi
Uhasugödo ba gurusi
Itörö tödögu ndraugö ga’a
Owa’ö föna duduma hörögu

No utanögö bakha ba dödögu
Bu’usa liu ba zilalö
Wa ha ya’o khöu ga’a dötönafö
Lo faröi irugi sagötö tanö

Hiza me uila’ö fao’ö ba niha bö’ö
He ga’agu ha wa ölau zafökhö
No olifu’ö zazimö si no öfaehagö
Afökhö khögu ga’a wolaumö

(Duduuu…) ha wa ölau zimanö
(Duduuu…) ha wa ölau zafökhö

Ha Ya’ugö
Lö udöna-döna khöu ga’a
Mofanö’ö ba zaröu öröi ndrao
Afökhö sibai ba dödö
Hulö zilö ba dödömö
Wefao-faoda silalö

Akhigu sahilu ba dödö
Böi abakha’ö ba dödömö wofanögu
Me lö taya’ö ba dödögu
Ha ya’ugö nösi dödö gu

Talau fa’ohe tanga talau fawu’u li fazazi
Na faoma harazaki falukha ita sa’atö
Böi olifu sa’ita he no aröu fabali
So ndraugö so ndraodo ba dödögu ba dödömö

Ha ya’ugö nösi-ösi dödögu
Ha ya’ugö nösi-ösi dödögu.

Satuagu No Mofanö
Me ba mböröta me ide-idedo
Uzofu-zofu heza so satuagu so ono ya’o
Utöröi danö faföfö luo wangalui ya’ugö he ama he ina
He zo manö ndraugö wa lö oroma’ö

Tokea dödögu me so zanguma’ö
Me la wa’ö khögu satuagu no mofanö iröi gulidanö
Ha wa’asöndru bakha dödögu me urongo duriamö he ama he ina
Ha wa öröi ndrao ba wa’abu dödö

Hana hana ndraodo hana wa’aurigu
Me lö sa’ae samaeri sanuturu lala
Hulö wofo mbanua lö tatu dugela
Haökhö manö utou’ö utunö ngaro dödö.

Tenga Sinangea
Ha niha sa zangila wa tenga sinehe alua gohitö dödöda
Me no öhaogö woangeraigö öröi khögu zafökhö bakha ba dödö
Öröi ndrao ölau mofanö

Ya wara lö sa ö’ila dödögu khöu ba zilalö
Fefu ube’e khömö hadia zomasi dödömö
Tandra wa lö sa’ae tödögu ba niha bö’ö

Böi sa’ae fatahi khögu
Me no ötehe sa’ato salahi mbotogu
Tenga horögu tenga salagu

Hauga fakhe silalö udöna-döna wu’usa li mö
Me lö sa’ae itörö tödömö ya’o moroi furimö
Lö sa’ae ötötönafö ya’o u andrö tayaigö ba dödö

Tabase’ö Ginötö
No utanögö ba mbörö dödö
Wahuwusada ba zilalö
Lö ubiniö sauli itörö tödö
Zikhalamö

No utandraigö ba wamatunö
Lö fa’afao dödö me yao zilö fokhö
Afatö dödö me lö fa’abölö
Wanga’asogö bawi ana’a firö niwaö zatuamö

Tabaseö ginötö böi mangaösö-ngaösö akhigu
Haogö wangumaö khöndra satuamö
Ma atö so wa’afao dödö
He naso niha samambambö böi tema busi dödö
Na no dania usöndra halöwö
Baloido böi lau’ö ba mbö’ö.

Fitu Fakhe
Me öhalö angetula ha sambalö fabali
Öröido tuho dödö
Öwaö so niha bö’ö zi tebai fabali khöu
Me no moroi ba mböröta

Fitu fakhe no numalö me fabali ita
No taya ba dödögu
Lö udöna-döna öfuli ndra’ugö
Ba lö manö sa’ae ba dödögu

Ö’ondrasido ötutunö ngarö dödö
Öwaö faniasa
Faohahau dödö lö ösöndra ba mbö’ö
Sagötö fabali

He ö’andrö khögu öfuli ndraugö
Ba lö manö sa’ae ba dödögu

Dududuuuu… lö sa’ae ba dödö
Dududuuuu… böi angarö ba khögu

Meföna Me Ide-idedo
Meföna me ide-idedo ilu’ido inagu
Itörö tödögu ninagu
Ba memöiga ba nowima aröu dana ma fasui
Itörö tödögu ninagu

Siawa ba hili salawa so nosema sinumana
Itörö tödögu ninagu
Ufaigi ufakhölödo u’ila nasi ba zaraöu
Itörö tödögu ninagu

Siawa ba hili salawa so nosema sinumana
Itörö tödögu ninagu
Ufaigi ufakhölödo u’ila nasi ba zaraöu
Itörö tödögu ninagu.

Ha Ya'ugö
No ufabu’u ba dödögu
Wa lö tödögu khö niha bö’ö
He oya daha-taha simöi  famatimba
No u’osambalö’ö dödögu

He ilau teu he ilau lökhö
He ilau mbade he duru danö
Lö sa’ae tödögu ba niha bö’ö
Ha ya'ugö khögu tuho dödö

Faduhu sibai bakha ba dödögu 
Wa lö olifu’ö mbu’usa li mö
Ya lö tebulö-bulö wa'omasimö khögu
Simane fa'omasigu khömö
Ya lö tebulö-bulö wa’omasimö khögu
Simane fa’omasigu khömö.

Opödö-pödö
Daelu-daelu mbotomö irai dödö
Fefu hörö mangebua melafaigiö
He tangau he aheu mangiwa dödö
Ha sambua li gu: opödö-pödö

Faalawa waafusi möi nifaanö
He bu mö he hörömö ho araidö-raidö
Amuatau fehedeu alulu dödö
Ha sambua li gu: opödö-pödö

Uwaö khöu menaö nösi dödö
Ataudo wö khigu ma mofönuö
Naufaema ba nangi ma lö ikhamö
Lö lala khögu khigu ba wangumaö

Maena fondrara dödö me ötutunö
No öoulini mangumaö mae balö molö
Me urasoi laluagu aoi kafutö
Ha sambua li gu: opödö-pödö.

Tanõ Niha Banua So Masido
Tanõ Niha banua somasido, tanõ situmbu ya’o fõna
He mukoli ndra’o bazarõu, balõ olifudo sa’ia
Tanõ si... tumbu do...
Mohili wa’ebolo ndraso, so nungoni danõ ba mbowo fasui asi sebolo

(Versi bahasa Indonesia)
Pulau Nias pulau yang ku cinta Tanah tempatku dilahirkan

Walau jauh di rantau orang Namun kau tetap ku renungkan
Tanahku yang subur Sawah ladang luas menghijau
Pohon nyiur sepanjang pantai Melambai dan melambai....

Tanõ Niha banua somasido
Tanõ situmbu ya’o fõna He mukoli ndra’o bazarõu
Balõ olifudo sa’ia Tanõ si... tumbu do...
Mohili wa’ebolo ndraso So nungoni danõ ba mbowo
Fasui asi sebolo

(Versi bahasa Indonesia)
Pulau Nias pulau yang ku cinta Tanah tempatku dilahirkan Walau jauh di rantau orang
Namun kau tetap ku renungkan Tanahku yang subur
Sawah ladang luas menghijau Pohon nyiur sepanjang pantai
Melambai dan melambai....

Hape Nokia
Itaria mobekhudo ba lagu-lagumö
Hadia masu aka ua da’ö
Öwaö wo wöli hapemö
Oi merek nokia zomasi’ö
Si fake kamera siringamö
Alai akhigu, alai na tekiko’ö

Itaria mobekhudo balagu-lagumö
Haogö ua haogö angeragö
Akhi omasi’ö
Onoda no farege
Arakhagö sambua döfi
Sumaösö khöu ua nakhi
Wo wöli hapemö

Tenga lö omasido
Na mo hape ndraugö
Sambua perkembangan göi da’ö
Akhi omasi’ö

Tötönafögu khömö
Baloi ua ginötö
Böi hulö zi fagohi
Ba dete wönö

Mofanõdo Tenga Ba Zarõu
Mofanõdo tenga bazarõu
Torõi' õ ni'omasi'õgu
Mõido molo'õ fogaonigu
Ba wanohu fa'aurigu
Afõkhõ sa khogu wofanõ
Meno tenga ni'odõdõgõ
Meno simanõ lala nitõrõ
Ba wekoli ba gulidanõ
Reff:
Tõrõ tõdõu we faoda silalõ
Naso zisala bologõ dõdõ..
Fefu mbõwõ sino numalõ
Yatobali sinõrõ tõdõ
Fabali batorõi ndra'ugõ
Na furi falukha sa'atõ

Bologõ Dõodõ Inagu
Ba heza me ulau mofano
moido ba dano sarou
ba wangalui ohito dodogu
sino tobali fa'aurigu
Ba hiza me ufakholodo
u'tongoni u'tahigo
waniasa zalua nagu
sagoto ba wekoligu
Afokho sa bakha ba dodo
fa'aurigu seroma'okho
ba he'uwisa wanuloni
meno lala khogu ba wa'auri
bologo dodou nagu
mofanodo sa ba mangawulido

Ha Ya'ugo 
No'ufabu'u ba dodogu
walo todogu kho niha bo'o
he oya daha-taha simoi famatimba
no'u'osambalo'o dodogu
He ilau teu ilau lokho
he ilau mbade he duru dano
lo sa'ae todogu ba niha bo'o
ha ya'ugo khogu tuho dodo
Reff:
Faduhu sibai bakha ba dodogu
walo olifu'o mbu'usa limo
ya lo tebulo-bulo wa'omasimo khogu
simane wa'omasigu khomo
ya lo tebulo-bulo wa'omasimo khogu
simane wa'omasigu khomo.

Bosi
No'ututuno khou ngaro dodo
fa'omasigu lo fa'awuwu
meha ya'ugo doto nafogu
tuho dodogu salua ba wangifigu
No'uwao no'ututuno memborota
wa ya'o numana lo satua
No'owao todou falo faniasa
nano a'ozu gohito dododa,
Reff
Fehedeu nakhi no'ube ba dodo
walofatimba khou ndra'o melo halowo
fa'anumana tosasa ba tataogo
darua ita tabu'a wo'omo
Hada'o sitobali taha-taha
me'iwao todou lofamatimba
ebua mbowo i'andro amada
boro mbosi hada silo taya

Lala Wa'auri
Na'u angeraigo u fatou dodo
lala wa'auri sero maokho
Hulo afokho wo'angeraigo
me mboto sorasoi sa nasa afokho
Lo aetu itoro-toro todo
ba wofanogu ero maokho
we'amoi wohalowo ba dano
he ha fa'oriri utaha utaogo
Fangaro-ngaro ziso ba dodo
fa'anumana khogu lala wofano
zara u'a'u'o wo halowo
lo'usondra gegu sero ma'okho
Ha tawa horo zilo mamalo
itaria alua na'ikhaigo todo
hato fangandro wondrara dodo
u'sao'o kho zokho.

Tanõ Niha Banua So Masido
Tanõ Niha banua somasido, tanõ situmbu ya’o fõna
He mukoli ndra’o bazarõu, balõ olifudo sa’ia
Tanõ si... tumbu do...
Mohili wa’ebolo ndraso, so nungoni danõ ba mbowo fasui asi sebolo

(Versi bahasa Indonesia)
Pulau Nias pulau yang ku cinta Tanah tempatku dilahirkan

Walau jauh di rantau orang Namun kau tetap ku renungkan
Tanahku yang subur Sawah ladang luas menghijau
Pohon nyiur sepanjang pantai Melambai dan melambai....

Tanõ Niha banua somasido
Tanõ situmbu ya’o fõna He mukoli ndra’o bazarõu
Balõ olifudo sa’ia Tanõ si... tumbu do...
Mohili wa’ebolo ndraso So nungoni danõ ba mbowo
Fasui asi sebolo

(Versi bahasa Indonesia)
Pulau Nias pulau yang ku cinta Tanah tempatku dilahirkan Walau jauh di rantau orang
Namun kau tetap ku renungkan Tanahku yang subur
Sawah ladang luas menghijau Pohon nyiur sepanjang pantai
Melambai dan melambai....

Hape Nokia
Itaria mobekhudo ba lagu-lagumö
Hadia masu aka ua da’ö
Öwaö wo wöli hapemö
Oi merek nokia zomasi’ö
Si fake kamera siringamö
Alai akhigu, alai na tekiko’ö

Itaria mobekhudo balagu-lagumö
Haogö ua haogö angeragö
Akhi omasi’ö
Onoda no farege
Arakhagö sambua döfi
Sumaösö khöu ua nakhi
Wo wöli hapemö

Tenga lö omasido
Na mo hape ndraugö
Sambua perkembangan göi da’ö
Akhi omasi’ö

Tötönafögu khömö
Baloi ua ginötö
Böi hulö zi fagohi
Ba dete wönö.

Mofanõdo Tenga Ba Zarõu
Mofanõdo tenga bazarõu
Torõi' õ ni'omasi'õgu
Mõido molo'õ fogaonigu
Ba wanohu fa'aurigu
Afõkhõ sa khogu wofanõ
Meno tenga ni'odõdõgõ
Meno simanõ lala nitõrõ
Ba wekoli ba gulidanõ
Reff:
Tõrõ tõdõu we faoda silalõ
Naso zisala bologõ dõdõ..
Fefu mbõwõ sino numalõ
Yatobali sinõrõ tõdõ
Fabali batorõi ndra'ugõ
Na furi falukha sa'atõ

Bologõ Dõodõ Inagu
Ba heza me ulau mofano
moido ba dano sarou
ba wangalui ohito dodogu
sino tobali fa'aurigu
Ba hiza me ufakholodo
u'tongoni u'tahigo
waniasa zalua nagu
sagoto ba wekoligu
Afokho sa bakha ba dodo
fa'aurigu seroma'okho
ba he'uwisa wanuloni
meno lala khogu ba wa'auri
bologo dodou nagu
mofanodo sa ba mangawulido.

Ha Ya'ugo 
No'ufabu'u ba dodogu
walo todogu kho niha bo'o
he oya daha-taha simoi famatimba
no'u'osambalo'o dodogu
He ilau teu ilau lokho
he ilau mbade he duru dano
lo sa'ae todogu ba niha bo'o
ha ya'ugo khogu tuho dodo
Ref:
Faduhu sibai bakha ba dodogu
walo olifu'o mbu'usa limo
ya lo tebulo-bulo wa'omasimo khogu
simane wa'omasigu khomo
ya lo tebulo-bulo wa'omasimo khogu
simane wa'omasigu khomo.

Bosi
No'ututuno khou ngaro dodo
fa'omasigu lo fa'awuwu
meha ya'ugo doto nafogu
tuho dodogu salua ba wangifigu
No'uwao no'ututuno memborota
wa ya'o numana lo satua
No'owao todou falo faniasa
nano a'ozu gohito dododa
Reff:
Fehedeu nakhi no'ube ba dodo
walofatimba khou ndra'o melo halowo
fa'anumana tosasa ba tataogo
darua ita tabu'a wo'omo
Hada'o sitobali taha-taha
me'iwao todou lofamatimba
ebua mbowo i'andro amada
boro mbosi hada silo taya.

Lala Wa'auri
Na'u angeraigo u fatou dodo
lala wa'auri sero maokho
Hulo afokho wo'angeraigo
me mboto sorasoi sa nasa afokho
Lo aetu itoro-toro todo
ba wofanogu ero maokho
we'amoi wohalowo ba dano
he ha fa'oriri utaha utaogo
Fangaro-ngaro ziso ba dodo
fa'anumana khogu lala wofano
zara u'a'u'o wo halowo
lo'usondra gegu sero ma'okho
Ha tawa horo zilo mamalo
itaria alua na'ikhaigo todo
hato fangandro wondrara dodo
u'sao'o kho zokho.

Bawa Si Siwa
Ba dalu mbawa si siwa me terongo turiau he amagu
Ba danö rato so nonomö me urongo turia waabu dödö
Heza ulaudo ama heza usawa ama
Heza utöröi danö wamaigi yaugö

Ha li gu zofeta yomo moroi ba nahia saröu si so yao
Khö ninagu fahuhuodo fee nia zawakhö-wakhö urongo:
Hewisa wolauda nogu iröi ita fefu
Fuliö onogu ae rara dödögu

Lö saae si faago bawa ita safuriata, ama
Hadia horogu sebua si no ufalua, ama
Heza ulaudo ama heza usawa ama
Heza utöröi danö wamaigi yaugö.

Akhigu Mburu Gee
No ara no ufaoze-faoze
Akhigu sotöi mburu gee
Ero na möi ba hari mbale
Lö aetu hörögu woleke
Waalösö na muhede
Lö khönia wamaoe-maoe

Ufahatödo ufahede
Uotana ia fakese
Uwaö khönia hadia fatehe
Namöido mamee fehede
Iwaö fatenge dalake
Na si oroi dödöu wee

No ufalala uforege
Ba no ufatenge dalake
Iwaö amada lö itehe
Me yao niha silo kefe
Lö itehe na tenga fagawe.

Haogö Angeragö
Alai na soroi ba dödömö
Wa’omasimö si no öfaehagö
Na’ufaigi na’uhaogo u’anehegö
Tenga sinangea ndrao möi tambalimö

Ha wa lö öhaogo angeraigö
Wa faniasa zalua khöu dania fanahigö
Me fa’aurigu motafali motoböbö
Ba wa’alumana fa’atosasa dödö

Ha wa lö khöu famakhölö
Wa lö öfaigi fasuimö
Hadia si’ai gohitömö khögu
Niha si lö halöwö

Hadia khi lö niha bö’ö
So mbaloi fa’omasimö
Si fakhili si fagölö
Khömö yaugö sitehengö.

Fawini Tödö
Tenga fa lö bakha ba dödö
Wehedeu khögu tuho dödö
Ya’ugö zanoto’ö böbö
Sinali wefaoda ba zilalö

Ba mböröta no fao dödö
Sara dundraha tatörö
Ha ba gafuriata öhole’ö
Fao’ö ba dundraha niha bö’ö

Hadia zalagu wa’ölau fawini tödö
Lö göi nilaugu safökhö
Ha ndrulu side-ide no mangiwa dödö
Hadia uwa’ö me so dödöu niha bö’ö.

Angetulamö
Afökhö na u’angeragö
Wefao-faoda ba zilalö
Öwa’ö no angetulamö
Alui ga’a sae niha bö’ö

Enaö na öwaö ba zilalö
Lö fanehe khö zatuamö
Lö simane lala no’utörö
Ba wobaloi angetulamö

Öröi zafökhö ba dödö
No öroi ndroi sokolingö
No amaedola zuzumö
Tebai tetuli afökhö

Akhigu akhi omasiö
Mofanödo ba toröi’ö
Me da’ö zomasi zatuamö.
Laua nakhi utaögö manö.

Amuri
Bulu geu satoru sifao ba nangi
Mofanö itöröi guli nasi
Muhombo lö sa’ae mangadrauli
Ahani lö sa’ae mangawuli

Amaedola ndraono si hasamösa
Lö awö ba lö göi talifusö
Lö satua sa so ndrorogö mboto
Andrö ilau mukoli ba zaröu

No simanö lala niha ba wa’auri
Hulö dambalou so möi yawa so möi tou
No simanö mbagia me ono sawuyu
Meno fangandrö me so ba dalu

Ulau halöwö fao hanuwe ba wanaha fa’olofo
He afökhö he manuköu utaha manö

Ba böi fakhölö öfaigi furi
Böi aetu dödö aetu zinali
Otahögö föna ohe gamuri
Irege ökhamö yevo nasi

Duma-duma niha gulidanö
Saro si lö taya tötönafö
He moteu mosino ba molökhö
Itaha me so gohitö dödö.

Tebai U’o’ozui
Awai moyo si lö afi
Fofanö nia ha ni lulugö nangi
Edanö i’ogamöi itaria ikhawisi
No ibabara ia hili-hili

Manö dödögu khöu nakhi
Hulö ndrulu nasi tobali-bali
Sambeka i’o'anöi no mendrua ifuli furi
Me tebai u’o’ozui wame’e li

Hauga fakhegu woloyo-loyo
Aitö guli ba danö worato
Enaö ö’olifuö ga’au ya’o
Enaö so niha si möi baomo

Hadia ube’e khöu fanema li
Ga’amö niha soriri
Sökhi obini wangali nakhi
He wa’ae tödöu tebai faröi

Alimbadu Do
Alimbadu do ba wobönökhi
Soguna ba ndraono

Sanaögö manö he wa’ae afökhö
Wara haniha tatahigö
Tödögu tödöu ta'orudugö
Ba wangalui soguna sakhökhö

Andrö uwa’ö khöu ina ndraono
Bagi-bagisi zoguna yomo
Me oi möi yawa mbeli mbalazo
Da’ö mböröta nia bawa lofo

Alimbadu do ba wobönökhi
Soguna ba ndraono
Lö uila mogai gitö
Me asese ibörö teu toho

Andrö böi fao’e
Haogö wombagi kefe si sase
Me amawaöda le
Lö aetu nasio ba hari mbale.

Sauli Itörö Tödö
Sauli itörö tödö ndraugö
He no aröu’ö ba hörö
Ugokhöi mbörö dödö afökhö
Ha na mege ba zilalö
Wa lö ta faehagö khöda nösi dödö
No faoma so wa alawö-lawö
He faondra falukha lö li famaföfö

Ara no tatalui ginötö
Falukha ita maökhö
Faoma tatunö khöda khaumötö
No faoma so wa’afökhö
He ya’o ya’ugö so zangonihagö
He na ta’a’aro’ö wamöbö
Lö tola wa’aozu gohitö dödö

Enaö na fökhö zalua mena’ö
So khögu wamadöhö
Ba gotaluada oi sala aökö
Kabera ba kambölö
Tabaliö fanörö tödö
Ba böi ta’olifugö.

Öröi Ndrao
Öröi ndrao ölau mofanö
Ösawa ba niha bö’ö
Ba dödögu öröi zuzumö
Me awai sae waomasimö

Bu’usa liu no ube ba dödö
Me öwaö wa'omasiu khögu
Bakha ba dödögu uwai yaia manö
No tobali fökhö ba gera-eragu

Na utötöna ba mböröta so ba dödöu niha bö’ö
Tunö khögu horö na utimbagö
Ulau sa’ae mofanö usawa danö saröu
Wanayaigö yaugö ba dödögu.

 

Copyright © 2010 Data-Data Kebenaran Blogger Template by Dzignine